Podravka ambasadorica

nemam je

Imenovanje - Nekomercijalno - Dijeli pod istim uvjetima

Sudjeluj u istraživanjima

Gamifikacija omogućena

Crna Gora

Žensko

<para>Engleski doručak je tradicionalni doručak na teritoriji Velike Britanije. Pominjanje riječi DORUČAK počinje od 15 vijeka, ali je tek u 19 vijeku, za vrijeme kraljice Viktorije dobio svoj današnji značaj. Njegova popularnost je danas tolika, da se u skoro cijelom svijetu može naći i poručiti ovaj izuzetni obrok.</para><para>Engleski doručak je veoma kompleksan i raznovrstan. Njegov sastav je sve samo ne običan. Spemanje, posluživanje, pa i sama konzumacija ovog doručka, predstavlja pravi mali ritual u kome se zaista uživa.</para><para>U Engleskoj, doručak će se poslužiti u vremenu od 7-9 sati ujutro. Za Engleze je doručak najvažniji obrok u danu, pa su ga doveli do savršenstva. </para><para>Danas većina Engleza pribegava mnogo bržim i jednostavnijim primjerima doručka, jer je i kod njih, kao i svuda u svijetu, tempo života veoma ubrzan, pa za ovaj tradicionalni doručak imaju sve manje vremena.</para><para>Ipak u nekim plemićkim kućama još uvije se očuvao u svom prvobitnom tradicionalnom obliku.</para><para>Englezi doručak započinju sa čašom soka od narandže, i činijom zobene kaše bez šećera.Tada ide slani dio doručka, koji u svom sastavu ima veoma raznovrsne namirnice.</para><para>Namirnice koje ulaze u sastav engleskog doručka su:</para><para>* šolja čaja sa mlijekom, svježe pecivo ili hljeb, prepržen tost na maslacu,  grilovana šunka, slanina ili kobasica, jaja na oko ili kajgana, pošrana ili barena jaja, hladna šunka, razne vrste engleskih sireva, grilovani bubrezi, prženi pasulj, dimljena riba(losos ili bakalar), grilovano povrće, crni puding.</para><para>Poslije slanog dijela, ide slatki, koji obuhvata sljedeće namirnice:</para><para>* maslac, marmelada, džem, svježe voće, med, svježe cijedjeni sok. Slatki sastojci u ovom doručku ostaju isti svaki dan, a zato slani se zbog svog obilja, mogu kombinovati po svojoj želji i ukusu.</para><para>Kao što sam rekla, u Engleskoj se doručak započinje sa čašmo svježe cijeđenog soka od narandže ili grejpa, kao i činijom zobene kaše bez šećera. </para><para>čajza doručak je uvijek crni, i to "english black tea"(mješavina assama i dajerlinga), koji se uvijek poslužuje sa mlijekom.</para><para>Čaj sa mlijekom englezi poslužuju iz jednog vrlo praktičnog razloga. U prošlosti su šolje za čaj bile napravljene od veoma loše i slabe keramike. kad god bi sipali vreočaj u njih, one su pucale.</para><para>Tada su se dosjetili, da u šoljicu sipaju veoma malo mlijeka, pa tek preko da naliju čaj.</para><para>Iz potrebe da sačuvaju svoje šoljice, nastao je ovaj tradicionalni napitak.</para><para>U Engleskoj postoje dvije verzije ovog doručka. prva, tradicionalna koja podrazumijeva nekoliko vrsta namirnica, i to između 6 i 9, do skraćene verzije, koja sadrži tek 3-4 namirnice u svom sastavu.</para><para>Mnogi Englezi uglavnom zbog nedostaka svog vremena, pribegavaju ovoj jednostavnoj skraćenoj verziji.</para><para>Sada ćemo vidjeti dva primjera tradicionalnog engleskog doručka:</para><para>* čaša soka od narandže, činija zobene kaše bez šećera, svježi hljeb ili pecivo, prepržen tost na maslacu, dva pržena jaja na oko, grilovane kobasice, grilovana slanina, prženi pasulj, grilovane pečurke i paradajz, maslac, marmelada, šolja engleskog čaja sa mlijekom,  svježe voće.</para><para>* čaša soka od grejpa, činija zobene kaše bez šećera, svježi hljeb ili pecivo, prpržen tost na maslacu, kajgana od dva jaja, grilovana šunka, grilovani bubrezi, prženi krompirići, grilovano povrće, maslac, marmelada, šolja engleskog čaja sa mlijekom, svježe voće.</para><para>Sada ću predstaviti nekoliko primjera skraćene verzije ovog doručka:</para><para>* čaša soka, prepržen tost, omlet sa pečurkama, svježe povrće, sir, šolja čaja sa mlijekom</para><para>* čaša soka, prepržen tost, kajgana  prženi pasulj, kobasica, šolja čaja sa mlijekom</para><para>* čaša soka, prepržen tost, poširana jaja, holandez sos, grilovana slanina, šolja čaja sa mlijekom</para><para>* čaša soka, prepržen tost, grilovani bubrezi, barena jaja, braon sos, šolja čaja sa mlijekom</para><para>Ovo su primjeri slane verzije doručka. sada ćemo pokazati nekoliko primjera slatke verzije:</para><para>* čaša soka, činija zobene kaše, svježe pecivo, maslac, marmelada, šolja čaja sa mlijekom</para><para>* čaša soka, činija voćnog muslija sa mlijekom, svježi hljeb, maslac marmelada, šolja čaja sa mlijekom</para><para>Nadam se da sam uspijela da vam prenesem ovaj predivni mali ritual, u kome se zaista uživa, i koji donosi sreću i zadovoljstvo.</para>

ENGLESKI DORUČAK

<para>Doručak je prvi obrok u toku dana. On se kao vrsta obroka razlikuje od kulture do kulture širom svijeta, ali najčešće sadrži ugljene hidrate(žitarice, pirinač), voće i povrće, proteine, mlijeko i mliječne proizvode, razne vrste kako toplih, tako i hladnih napitaka.</para><para>U istoriji, doručak kao obrok počeo je prvi put da se pojavljuje u 15 vijeku.</para><para>U Engleskom jeziku riječ "BREAKFAST" doslovno znači prkinuti post od predhodne noći.</para><para>Nutricionisti smatraju doručak najvažnijim obrokom u toku dana. Njegovo preskakanje može donijeti mnoge negativne posledice, kao što je gubitak koncetracije, usporen metabolizam, kao i povećenje telesne težine.</para><para>                                                  VRSTE DORUČKA</para><para>Postoje nekoliko vrsta doručka. Kao što sam prije i naglasila on ve razlikuje od kulture do kulture, od zemlje do zemlje. U nekim zemljama može predstavljati i pravu malu gozbu.</para><para>Vrste doručka se dijele na nekoliko kategorija, i to su:</para><para>* jednostavni doručak                                               * kompletan ili kontinentalni doručak</para><para>* prošireni doručak                                                    * bečki doručak</para><para>* švajcarki doručak                                                    * engleski doručak</para><para>* američki doručak                                                     * italijanski doručak</para><para>* pariski doručak                                                         * balkanski doručak</para><para>*njemački doručak</para><para>                                              JEDNOSTAVNI DORUČAK</para><para>Jednostavni doručak se uglavnom sastoji od dva sastojka. Jedan je napitak, bilo da je to</para><para>pao ili hladan, a drugi je pecivo, bilo da je prazno ili punjeno, slatko ili slano.</para><para>Od napitaka se za ovu vrstu doručka mogu koristiti čaj, kafa(obična, instant, filter), mlijeko(obično, čokoladno), kakao, bijela kafa, napici od čokolade(topla čokolada). To su tople vrste napitaka.</para><para>Od hladnih napitaka se mogu koristiti jogurt, kisjelo mlijeko,  kefir, voćni jogurti, kao i razne vrste sokova i ledeni čajevi.</para><para>Od peciva se mogu koristiti razne kifle(prazne, punjene), kajzerice(obične, integralne, sa sjemenkama), kroasani(prazni, punjeni), pogače(prazne punjene), lisnata peciva(prazna, punjena), razne vrste hljebova.</para><para>Sva peciva, kao i napici moraju biti svježi.</para><para>Evo nekoliko primjera za slatki i slani jednostavni doručak.</para><para>Jednostavni slatki doručak:</para><para>* topla čokolada, kroasan sa vanilom</para><para>* šolja mlijeka, punjene buhtle</para><para>* šolja instant kafe, puter kifla</para><para>šolja čaja sa medom, čokoladni mafin</para><para>Za slatki jednostani doručak mogu da seposluže i razni kolači kao što su štrudle, mafini, kuglofi, razni slatki hljebovi. </para><para>Postoji još jedna varijanta jednostavnog slatkog doručka, koji u svom sastavu ima običan hlje ili pecivo, slatki namaz poput meda, džema, eurokrema, marmelade, maslaca ili margarina.</para><para>Jednostani slani doručak:</para><para>*čaša jogurta, pancerota</para><para>* čaša mlijeka, pecivo sa sirom i šunkom</para><para>* šolja kafe, komad slane pogače</para><para>* šolja čaja, štrudlice sa sirom</para><para>I u slanom jednostavnom doručku postoji i druga varijanta ovog doručka, koji kao i kod slatkog doručka obuhvata hljeb ili obično prazno pecivo, slani namaz poput paštete, sirnog namaza, pavlake, humusa, namaze od povrća, napitak.</para><para>Za slani jednostavni doručak se mogu iskoristiti razne pite od gotovih i pravljenih kora, razni domaći specijaliteti od hljeba, kao što su prženice, specijaliteti od tijesta, razne kaše, kaošto je popara, kačamak, kao i razne vrste toplih i hladnih sendviča, razne vrste kiševa.</para><para>                                           KOMPLETAN ILI KONTINENTALNI DORUČAK</para><para>Ova vrsta doručka je posebna, jer je osnova za mnoge vrsta doručka. On se sastoji od sveježeg hljeba ili praznog peciva, prepečenog tosta, maslaca, mliječnog namaza, sirnog namaza, marmelade, džema, meda, paštete, eurokrema, humusa, ili namaza od povrća, toplog ili hladnog napitka.</para><para>Ova vrsta doručka u svom sastavu ima  slatku i slanu varijantu. Od vaše želje i ukusa zavisi koje namirnice ćete izabrati za svoj doručak, ali osnove moraju ostati iste.</para><para>Primjeri za kontinentalni doručak.</para><para>* šolja filter kafe sa mlijekom, obična mliječna kifla, prepečen tost, maslac, marmelada, pašteta, čaša soka od narandže.</para><para>* šolja čaja sa medom, kajzerica sa sjemenkama, prepečeni integralni tost, maslac, med, sirni namaz, čaša soka od grejpa.</para><para>* čaša  mlijeka, svež integralni hljeb, prepečeni tost sa cia sjemenkama, eurokrem, namaz od povrća, čaša soka od grožđa.</para><para>* čaša jogurta,svježa pereca, maslac, džem, riblja pašteta, prepečen tost, čaša ledenog čaja.</para><para>                                              PROŠIRENI DORUČAK</para><para>Doručak koji po svom sastavu namirnica isti kao i kontinentalni doručak, ali ima jedn malu razliku. Ona se ogleda u tome, što se ovoj vrsti doručka dodaje jedno jelo od mesa., kao što su barene viršle, barene ili grilovane kobasice, mesni narezak, kao i pojedina jela od jaja, kao što su omleti i kajgane, kao i pržena jaja na oko.</para><para>Primjeri proširenog doručka su:</para><para>* šolja čaja sa mlijekom, svjež bijeli hljeb, prepečeni tost, maslac marmelada, grilovane kobasice, svježparadajz, čaša soka od breskve.</para><para>* šolja bijele kafe, svježe ražano pecivo, prepečeni tost, maslac, med, omlet sa povrćem, čaša soka od jagode.</para><para>* časa mlijeka, svež integralni hljeb, prepečeni tost, eurokrem, barene viršle, kriška mladog sira, čaša soka od narandže.</para><para>                                                   BEČKI DORUČAK</para><para>Bečki doručak je specifičan po tome, što se u njegovom sastavu nalaze karakteristične namirnice za taj tip doručka. Ako bi se bilo koja namirnica promjenila, onda to više ne bi bio Bečki doručak.</para><para>Primjer Bečkog doručka:</para><para>* šolja bijele kafe sa šlagom, toplo pecivo(kajzerica), maslac, džem, meko bareno jaje, prepečen tost, čaša soka po želji.</para><para>                                                           ŠVAJCARSKI DORUČAK</para><para>I ovo je jedna karakteristična vrasta kontinentalnog doručka. i njemu se kao u bečkom doručku, dodaju pojedine namirnice koje karakterišu baš tu vrstu doručka.</para><para>Primjer Švajcarskog doručka:</para><para>* šolja filter kafe sa mlijekom, svježi hljeb ili pecivo, prepečeni tost, maslac džem, 2 kriške švajcarskg sira(bri, kamamber, grijer), meko bareno jaje, čaša soka po želji.</para><para>Postoji još jedna varijanta ovog doručka u kome se poslužuje ROSTI-krompir palačinka. U nastavku ću prenijeti recept za ovo jelo.</para><para>                                                               ROSTI-KROMPIR PALAČINKA</para><para>Rosti se može praviti kao jedna velika palačinka, ali možete da napraviti i više manjih.</para><para>SASTOJCI(ZA 1 OSOBU):</para><para>2 srednja krompira                                                2kaš. otopljenog maslaca</para><para>so, biber</para><para>PRIPREMA:</para><para>Kropir oljuštiti, pa ga izrendati na krupnoj strani rende. Otopiti maslac, dodati so i biber,  pa izmješati.</para><para>Teflonski tiganj zagrijati, pa rasporijediti izrendan i začinjen krompir. Rasporijediti po tiganje, pa spatulom ga pritiskati da se ravnomjerno isprži. Svaku stranu pržiti nekih 5-6 minuta.</para><para>Kada se pravi veća količina odjednom, u večem tiganju, ili manjoj tepsiji, kada se zapeče sa jedne strane, tada ga ubaciti u rernu, pa ga zapeći 15 minuta na 190 stepeni. Okrenuti, pa zapeći i drugu stranu još 10 minuta.</para><para>Poslužiti sa kašikom pavlake, ali i uz grilovanu kobasicu, ili krišku dobrog sira, svježu slatu.</para><para>                                                   FRANCUSKI DORUČAK</para><para>Za ovu vrstu doručka se kaže da je doručak zaljubljenih. On seuglanom poslužuje voljenim osobama. Donosi se u krevet,lijepo aranžiran, i poslužen na elegantnom poslužavniku. Obično se donosi kada voljena osoba slavi neki značajni događaj, poput rođendana ili godišnjice veze ili braka. </para><para>Postoje dvije varijante ovog doručka, i navešću obije.</para><para>Primjeri francuskog doručka:</para><para>* kafa sa šlagom, pariski kroasan,  sveježe voće, čokolada.</para><para>Kroasan se poslužuje topao, posut sa prah šećerom, ili preliven sa otopljenom čokoladom. Može da seposluži i prazan kroasan sa džemom ili marmeladom. šolja kafe semože ukrasiti sa cimetom ili rendanom čokoladom. Pored kroasana se može staviti neko voće, uglavnom su to jagode, ili neko drugo mekano voće, koje se može preliti sa malo otopljene čokolade. Obavezan detalj uz ovaj doručak je i neki lijepi cvijet stavljen u neku malu lijepu vazu.</para><para>Drugi primjer ovog doručka je i zapečeni francuski tost ili sendvič.</para><para>                                                      ITALIJANSKI DORUČAK</para><para>Ova vrsta doručka je za one koji uvijek žure, i nemaju vremena za klasičan doručak. Oni obično navrate u neki kafe, i sa nogu pojedu topli brioši, ipopiju šolju kapućina. </para><para>Ovaj doručak se može primjeniti i kod kuće, jer je sve više kućnih esspreso aparata. Ali većina nas nemože sebi da priušti takav aparat, pa pribegavaju alternativi, instnt kapućinu iz kesice.</para><para>                                                NJEMAČKI DORUČAK</para><para>Ovo je vrsta kontinentalnog doručka koji se odlikuje namirnicama iz ove zemlje. Uz ostale osnovne sastojke, ovom doručku se dodaje posebna vrsta njemačke kobasice, sira, kao i bareno jaje.</para><para>Primjer njemačkog doručka:</para><para>* šolja filter kafe, svježi hljeb ili pecivo, maslac, džem, prepečen tost, kobasica, sir, bareno jaje.</para><para>Takođe se mogu poslužiti i njemačke palačinke i čaša mlijeka</para><para>                                                  SRPSKI  DORUČAK</para><para>Ova vrsta doručka je specifična i karakteristična. Počinje sa kašičicom domaćeg slatka, i čašom hladne bunarske vode. Tada se poslužuje doručak koji se uglavnom sastoji od jela od prženog i pečenog tijesta, kao i razne vrsta kaša, kao što je popara, kačamak, cicvara. Ta jela se služe uz sir, kajmak, domaće kisjelo mlijeko, obično mlijeko, bijelu kafu. Na kraju se poslužuje dobra crna kafa.</para><para>Za srpski nacionalni doručak nema definisanog jelovnika, niti ima određenih jela, jer je broj jela zaista veliki.  Svaki kraj Srbije se razlikuje po svojoj gastronomskoj ponudi, pa tako i formiraju svoju vrstu doručka.</para><para>Dodatkom prženih jaja, bilo da su na oko, ili kao kajgana, nekog suhomesnatog proizvoda, dobijate potpuno novo jelo.</para><para>Za srpski doručak možemo poslužiti prevrate, uvijače, uštipke, beskvasne uštipke, sirenjake, slane palačinke, kao i mnoga druga jela sa ovog područja.</para><para>                                                         AMERIČKI DORUČAK</para><para>Američki doručak jepo sastavu sličan kao i engleski doručak. raznovrstan je i obilan. Od obilja namirnica i jela, svako može sebi da napravi idealnu kombinaciju svog doručka.</para><para>Namirnice koje se koriste u ovom doručku su: barena ili pržena jaja, slanina ili kobasica, svež hljeb ili pecivo, prepečen tost, slatke namaze(med, marmelada), maslac, kornfleks ili musli, palačinke sa javorovim sirupom, svježe voće, kafa, čaj i djus.</para><para>Mogu se poslužeiti i razne vrste sireva, poširana jaja, kajgane i omleti, grilovano povrće, prženi pasulj, pržena riba, prženi krompirići, kaoi mnoga druga jela.</para><para>                                              ENGLESKI DORUČAK</para><para>Ova vrsta doručka je sam za sebe jedan mali ritual, tako da ću njemu posvetiti jedan cijeli članak.</para><para>Nadam se da sam ovim tekstom malo bolje približila sam pojam doručka, kao i koliki značaj ima za naše zdravlje. </para><para>Sigurna sam da će mnogi u ovim redovima pronaći nešto za sebe, i napraviti svoju omiljenu kombinaciju najvažnijeg obroka u danu.</para>

DORUČAK

<para>Svi smo mi u svom djetinjstvu imali svoje dozivljaje, zgode i nezgode. Imali smo svoje drugare, sa kojima smo se igrali, i sa kojima smo dijelili neke svoje tajne. Necije djetinjstvo je bilo bolje, necije ne, ali ga se svako sjeca sa ljubavlju, jer se to vrijeme nikada vise nece vratiti. </para><para>I moje djetinjstvo je bilo ispunjeno igrom, ludorijama i raznim sitnim nestaslucima, od kojih je moja majka imala glavobolje. ovom prilikom cu vam prenijeti neke dozivljaje iz svog djetinjstva. Mozda nije bilo bogato i ispunjeno putovanjima, skupim igrackama, ali ga se ja i danas sjecam sa ljubavlju, jer je to bio najljepsi dio mog zivota.</para><para>Kao i svako djete, i ja sam voljela drustvo. imala sam puno drugara iz komsiluka. Znali smo predvece, narocito za vrijeme letnjeg raspusta, da se okupimo ispred moje kuce, podijelimo se u grupe, pa krene jurnjava. igrali smo se zmurke, jurke, igrali se lopte. Moja majka je znala da poslije napornog dana izadje ispred kuce, i sa komsinicama da sjedi i prica. Tako je bilo i te veceri. Ona je sa komsinicama sjedela, a mi djeca smo igrali zmurke. Ja sam odlucla da se sakrijem iza nje. Kako se drugar koji je trazio odmakao, ja sam se izvukla iza majkinih ledja, i krenula da se zapljuje. Ali uto trnutku je majka bila ustala sa stolice. Ja kako sam krenula, nogom zakacim sasvim slucajno stolicu i povucem je nazad. Ona to nije vidjela, i spustila se da sjedne. Naravno nije vidjela da nema stolice, i samo je zavrsila na zemlji. E tad sam zaradila dobru grdnju, a bogami i maleni prutic po nogama.</para><para>Sva djeca se vole verati po drvecu. Ni ja nijesam bila izuzetak. Narocito ako je bilo vrijeme tresanja. imali smo u svom dvoristu tri velike tresnje. bile su tako socne i slatke. Naravno najsladje i najzrelije su uvijek bile na vrhu. Kako nijesam bila na resnji skoro, jer je taj dio dvorista bio udaljen od moje kuce, ispod nje je narasla trava, i naravno po koja kopriva. Nogama sa izgazila travu, i dosla do drveta. Popela sam se na prve grane, i pocela brati tresnje. Ali kad ti nesto ne da mira da ostanes tu gdje  jesi, desi se katastrofa. Kako sam se pomjerila do sljedece grane, iznad sebe sam vidjela granu prepunu krupnih crvenih tresanja. Naravno odmah sam se popela da ih dohvatim. Ali nijesam gledala gdje stajem, pa sam stala na trulu granu, koja se naravno odmah slomila. ja sam poletjela pravo dolje. Sreca moja da nije bilo visoko, ali je bilo puno kopriva. E tih mika. Svrbi, pece, po cijelo tijelu su mi bili ceveni plihovi. Pamticu tresnje cijelog zivota.</para><para>Kao i sva djeca, tako sam i ja voljela da se klizam. Imala sam u svom dvoristu jednu malu nizbrdicu, koja je taman bila dobra za klizaliste. Sa sestrom sam ugazila i uglacala snijeg, pa smo se cijelog dana klizali i uzivali u zimskim radostima. E ali to klizaliste je bilo pored podruma, gdje je moja majka drzala zimnicu. te veceri smo se dobro zabavili, usli smo u kucu, popile po topal caj da se zagrijemo, vecerale, i kao isva djeca poslije crtanog filma otisle na spavanje. U toku noci je pao mali snijeg, taman toliko da pokrije nase klizaliste, ali ne dovoljno, da se ne mozes na njega okliznuti.</para><para>Majka je ujutru krenula do podruma da uzme nesto od zimnice za dorucak, i kako je nije vidjela, stane na nju, oklizne se, padne, i bogami se dobro udari. Cujemo mi kako majka ulazi u kucu, vice, ljuti se. Mi smo naravno zaboravili da smo ostavili klizaliste. odlazi do sporeta, vadi pepeljru sa pepelom, i naravno posul;a je po nasojh stazici za klizanje. A nasim muka. Placemo mi sto nam je otopila stazicu, a nijesmo brinuli sto nam se majka udarila. Naravno i tu smo prosli sa veliki grdnjama.</para><para>Kao malu, roditelji su me vodili u jednu banju. Isla sam tamo dvije godine za redom. to je bila Sijarinska banja u srbiji. Ja sam kao dijete imala velike muke sa grlom. Malo malo, pa zavrsim na injekcijama. Ta banja mi je pomogla, jer je postojao jedan izvor, koji je izbacivao vrelu vodu iz zemlje, sa kojom sam ispirala grlo. Naravno, nijesam puno voljela to da radim, ali sam slusala moju majku, i sada sam veoma zahvalna sto sam radila kako mi je rekla. Od tada sam veom rijetko imala problema sa grlom. </para><para>Ja ne bih bila ja ako ne bih napravila neki nestasluk. Kod zene kod koje smo stanovali, imalo je puno djece iz komsiluka. Jednog dana me pozovu da odem sa njima u borovnice. Ja pristnem. Otisli smo u jednu sumu neki dva do tri kilometra od kuce. Rastrkali se mi po sumi, jedemo borovnice, a nijesmo se javili roditeljima. Moja majka se prepala, trazila me je svuda. </para><para>A mi klinci, kad smo se dobro najeli borovnica, posli smo kuci. E tad sam dobila dobre batine. Nijesam nikada do tada majku vidjela tako uplasenu i zabrinutu. Pamticu te borovnice cio svoj zivot.</para><para>Gledajuci ovu danasnju djecu, njihve igre, i njihovu zabavu, shvatila sam da je moja generacija imalo mnogo srecnije djetinjstvo. Mi nijemo imali kompjutere, mobilne telefone, ali smo imali cist vazduh, puno drugara, i puno igara koje smo igrali. Isli smo na plivanje na nasoj rijeci, igrali se lopte, lastike. </para><para>Iako mi je djetinjstvo cesto bilo ispunjeno nemastinom i brigama, opet sam bila srecna, i mogu reci da sam imala lijepo i srecno djetinjstvo.</para>

MOJE DJETINJSTVO

<para>Svima nama se ponekad dese razne nezgode u kuhinji. Ovom prilikom cu vam ispricati o svojim zgodama i nezgodam u kuhinji. Pa da pocnemo.</para><para>Ovo je bilo za moj proslogodisnji rodjendan. Rijesila sam da napravim neku poslasticu da pocastim svoje prijatelje. Ispekla sam koru, spremila sam krem. sve se napravilo savrseno. Ali kada sam sastavila krem sa maslacem, to je ispala takva katastrofa, da jednostavno tortu nijesam mogla nafilovati. Uzas...</para><para>Za moju slavu sam pravila slavski kolac. Ali kako sam tog dana radila cio dan, od sedam ujutro, do ponoci. a slava se morala spremiti. Stavila sam kolac da se pece, ali me je savladao umor, i ja sam zadrijemala. Probudio me je miris izgorelog kolaca. Opet sam imala srece, pa nije se potpuno unistio.</para><para>Tog dana sam isprobavala novi recep iz casopisa hrana i vino. Kako sam ga prvi put pravila, ispred mene je bilo svega. sastojaka za recept, posudja, i naravno casopis. Tada je u kuhinju usla moja najmladja kcerkica. tada je imala oko dvije godine. Popela se na stolicu, i dok sam ja citala postupak, rucicom je uhvatila posudu sa jajima, prvrnula, i prosula po stolu. Ne samo da su mi jaja se upropastila, vec i pola sastojaka je otislo u nepovrat. A da ne spominjem ciscenje kuhinje...</para><para>imala sam teglu domaceg meda, koji se bio usecerio. trebao mi je za jedan recept. Stavila sam u serpu vode, ukljucila plin, i pustila da se otapa. Ali kako to kod mene uvije zna da se desi, na to sam zaboravila. izasla sam u bastu da zavrsim neke obaveze po njoj. Naravno, voda iz serpe je isparila, tegla je pukla, a serpa izgorela. Sto da kazem... katastrofa....</para><para>Tog dana sam rijesila da generalno sredim kuhiju. Ispomijerala sam sve elemante, makla sam sporet. Kada sam pocela cistiti, Iz sporeta se culo neko pucketanje i zujanje. Sto je sad ovo. samo je odjednom nesto zarmrdjelo, i pocele su da izbijaju varnice. Uspjela sam da iskopcam sporet iz struje. Pozvala sam majstora, A kada je makao poklopac sporeta, u njemu je bilo misje leglo. Progrizao  je zice i unistio  mi je sporet. Dobro sam prosla. Mogla mi je izgorjeti cijela kuca.</para><para>Tog dana sam magala prijateljici da pripremi porodicno slavlje. cijela kuhinja mi je bila u haosu. Sto, radne povrsine, sudopera, sve je bilo puno sudja, i ostataka . A djeca ko djeca, kada se rastrce po kuci, to jos vise raznesu. Vise mi je bilo dosta pa sam se razvikala na njih. A moja mala dusica u tom trenutku ko iz topa rece: bezimo mama je luta.</para><para>Ima tih zgodica jos puno. Ne mogu se svega sjetiti. Bilo je tu i zagorelih serpi, upropascenih jela, Unistenih aparata, uprljane kuhinje, ali je sve to vrijedelo, jer sam mnoge stvari naucila o spremanju hrane. Naravno bilo je tu posjecenih prstica, igorelih ruku od rerne, ili vrele serpe. Sve su to sastavni djelovi naseg posla domacice. </para><para>Sve te greske, ponovni pokusaji, i na kraju uspjeh, cini da se jos vise trudimo, i da svoje umijece i znanje u spremanju hrane dovedemo na jos veci nivo. </para><para>nadam se da cete uzivati u ovim moji redovima. Mozda je to nista u poredjenju sa vasim iskustvima, ali to sam JA. </para><para>I ne zelim da se mijenja, jer je to dio mene same, dio moje licnosti. </para>

MOJE ZGODE I NEZGODE U KUHINJI

<para>Zivot je jedno veliko putovanje. Ne mozes znati na koju ce te stranu odvesti.</para><para>Ovo je moja prica o zivotu, o rastanku sa skolskim drugovima, i ponovnom sastanku poslije trideset godina.</para><para>Kao sto sam napisala na svom profilu rodjena sam u Petrovcu na Mlavi. Tu sam i zavrsila osnovnu skolu. Tu sam kao i svi mi upoznala puno novih drugara. Jedna od njih sa kojom sam se zaista puno druzila, i koja mi je puno u svemu pomagala je moja drugarica Maja. </para><para>Upoznale smo se u prvom razredu osnovne skole. Nase druzenje se nastavilo tokom svih osam razreda. Bila je jedan od rijetkih prijatelja, koji su se druzili samnom. Jer ja sam dolazila iz siromasne porodice, a djeca kao djeca, ako nijesi imao dobre patike, ako nijesi imao lijepu kucu ili stan, ili nijesi isao na more, izbjegavali su te. Jer nijesi bio dio njihovog drustva. Nijesi imao o cemju da pricas sa njima. </para><para>Maja nije bila taqkva. Uvijek je bila tu za mene. Pomagala mi je da se prilagodim, provodila je odmore samnom, igrali smo lastisa, izmedju dvije vatre. Cesto je znala, da me pozove kod sebe kuci, radile smo zajedno zadatke za skolu, pomagala mi je u ucenju. </para><para>I tako je nase prijateljstvo teklo punih osam godina. Bilo je tu razgovora o svemu. Pricale smo o skoli, Izletima, ekskurzijama, simpatijama. Jer u to nase vrijeme, mi nijesmo znali za veze. Mi smo imali simpatije. Znale smo da na odmoru sjednemo u dvoriste ispod velikog hrasta, i da pricamo o nekom djecaku koji nam se svidio. Jos ako on pogleda u nas, e tek je onda bolo veselja. jos ako ti pridje i poprica sa tobom, a tebi u stomaku sve igra i trperi...... eh nase djacke simpatije. </para><para>Vrijeme je prolazilo, skola se blizila kraju. Svi smo se pripremali za malu maturu, i zavrsetak jednog najljepseg dijela naseg zivota. </para><para>Slavlje povodom zavrsetka osnovne skole je bilo u hotelu Pokajnica kod Velike Plane. Bilo na me prelijepo. To vece ce ostati u mom najljepsem sjecanju. Tada sam prvi put zaplesala, tada sam zapalila prvu cigaretu, prvi put sam kockala na aparatu u hotelskom kazinu,,, i naravno dobila. Castila sam sve drugove tada pice. </para><para>Znali smo da se krijemo od nastavnika, rastrkali se po hotelu, penjali se liftom isli na spratove gdje su sobe. </para><para>Polako je svitalo. Sa prvim zracima sunca se blizio i kraj naseg druzenja, skolovanja, nasih briga i veselja. Svi smo se zagrlili, dobro isplakali, jer smo znali da ce nas zivot odvesti na razlicite strane. </para><para>Tada nijesu postojali mobilni telefoni kao danas. Nijesmo mogli da razmjenimo brojeve da bi ostali u kontaktu. </para><para>Ja sam posto sam bila slabog finansijskog stanja morala poceti da zaradjujem za porodicu. Nijesam imala oca, i morala sam da pomazam majci da prezivimo. Radila sam Preko ljeta u nasoj fabrici za preradu voca, isla po kucama i cistila, radila po bastama. Tako sam se probijala do 2001 godine, kada me je sudbina odvela u Crnu Goru. </para><para>Zivot ni ovdje nije bio lak. Snalazila sam se, a onda sam upoznala bivseg muza. Izlazili smo neko vrijeme, a onda se udala. Dosla su djeca, nove brige, i novi problemi. </para><para>brak nam je zapao u krizu. pokusaval sam da ga spasim ali nijesam uspela. ali to je druga prica. </para><para>Da nastavim o ovom prijateljstvu. </para><para>Ja sam nekoliko puta za ove godine u Crnoj Gori isla kuci, bila sam i po desetak dana. Ali sudbina je valjda htjela da ne nalitimo jedna na drugu. </para><para>Ipak se i taj susret desio. . Prosle godine sam otisla u septembru ponovo kuci. Bila sam kod ocevih rodjaka, jer sam u medjuvremenu saznala za rodjake sa oceve strane za koje nijesam ni znala da postoje. </para><para>Tog dana su kod strica bili neki radnici, i medju njima, jedan drug iz osnovne skole. Nijesmo bili isto odjeljenje, ali smo se znali. </para><para>Pricali smo o svemu. Pitala sam ga za neko moje drustvo iz razreda. Za neke je znao za neke nije sto se sa njima djesilo. Tada sam ga pitala za Maju. Rekao mi je da je udata, da je ostala u Petrovcu, i da radi u banci. Znala sam da je moram vidjeti. </para><para>Posto ocevo selo nije daleko od mog rodnog grada, Ujutro sam sela na autobus i otisla u Petrovac. Odmah sam otisla do banke da je potrzim. Posto nijesa znala njeno prezime, oitala sam zenu u banci za drugaricu, rekacsi joj djevojacko prezime. tada mi je ona rekla da se sada preziva Matejic, i da radi u racunovodstvu doma zdravlja. Pravo sam otisla tamo. </para><para>Kada sam usla unutra, odmah sam je prepoznala. Nista se nije promjenila. Pitala sam je da li me se sjeca. Ispocetka nije znala ko sam. Tada sam joj rekla svoje ime. Desio se najljepsi moment mog zivota. Zagrlile smo se i isplakale. Sjele smo i uz kaficu Ispricale se o svemu. </para><para>provele smo dobrih dva sata u druzenju, pricale smo kako nam je bilo u zivotu. </para><para>Na rastanku smo razmijeni brojeve telefona, i dogovorile se da se redsovno cujemo. </para><para>Zivot je jedno veliko putovanje. Neznas gdje ce te odvesti, niti znas kada ce te ponovo spojiti sa nekim koga nijesi toliko dugo vidio.</para>

SUSRET POSLIJE 30 GODINA

<para>KO SU VLASI</para><para>Vlasi su romanofona etnicka zajednica nastala grciziranih balkanskih naroda. Zive u istocnoj Srbiji i zapadnoj Bugarskoj. Vlasi su dvojezican (bilingvalni) narod. Govore vlaskim i srpskim jezikom, koji je i sluzbeni jezik vlaske zajednice. </para><para>ZNACENJE NAZIVA VLAH</para><para>Rijec Vlah je izvedena iz etnonima keltskog plemena a u pragermanski je usvojena kao &gt;Walhaz&lt; sto znaci &gt;stranac&lt;. Preko latinskog, u gotski kao &gt;walhs, etnonim je preuzeo znacenje &gt;stranac&lt; ili &gt; romanski govornik&lt;. u slovenskim jezicima je usvojen kao Vlah. Danas se taj termin koristiza romanske govorne zajednice koje zive u istocnoj Srbiji.</para><para>Iako imam to porijeklo, malo znam o njihovim obicajima, kulturi, tradiciji i vjerovanjima. Vlaski jezik uopste neznam, jer sam odrasla u porodici moje majke gdje se govorio iskljucivo srpski jezik. Ali cu se potruditi da vam bar donekle priblizim svoj narod i svoje porijeklo.</para><para>RELIGIJA</para><para>Vlasi su hriscani, pravoslavne vjeroispovjesti. Ali u njihovoj religiji postoje mnogi obicaji koji vode iz paganskih vjerovanja. Oni su te dvije religije uspjesno spojili, i do danas ih odrzavaju u svojoj kulturi.</para><para>Za vlahe se vezuje vjerovanje da poznaju i upraznjavaju razlicite oblike magije. Kako nijesam bila u veliko dodiru sa njima, o tome ne mogu ouno reci, jer tu materiju ne poznajem dovoljno dobro.</para><para>KULTURA</para><para>Vlasi nemaju svoju teritoriju, ali imaju svoju kulturu, veoma bogatu. Dio te kulture je i magija, koja ima brojne rituale i oblike. Sve sto o njoj znam, saznala sam iz medija, i u razgovoru sa ljudima, jer na sma pomen rijeci vlah, prva asocijacija je magija. Nikada nijesam upoznalaneku osobu koja se bavi magijom. </para><para>kad god u zagovoru sa ljudima kazem da sam vlahinja, prvo pitanje se odnosi na taj dio vlaske kulture i tradicije. </para><para>nekada mi je bilo tesko, i krivo kada ljudi Vlahr povezuju sa magijom, jer u vlaskoj kulturi postoji mnogo vise stvari, koje ljudi ne poznaju. ali danas sa ponosna na to sto sam, i sto ljudi znaju za vlasku magiju, jer, je njima ona bila bitna da sacuvaju svoj identitet. ona predstavlja nematerijalno nasledje, i vazno je da se sacuva.</para><para>Za Vlahe se vracke predstavljle vrstu psihicke pomoci, da se lakse prebrode neke stvari. vjerovanje u njih im je davalo snagu da istraju u teskim trenucima i veoma je vazna za opstanak naroda., </para><para>U vracke, i natprirodne sile ne vjerujem, ali bih voljela da o njima vise znam.</para><para>MUZIKA</para><para>Vlaska muzika je veoma bogata i ima puno lijepih pjesama. posto neznam vlaski jezik, ne mogu vam reci njihovo znacenje i prijevod. Zato cu napisati njihove nazive, onako kako sam ih vidjela, pa ako neko zeli da ih cuje, moze ih pronaci i poslusati. pjesme koje sam ja slusala su &gt;Dorulje, doriculje&lt; i &gt; Mndram mja&lt;. Ima jos pjesama kojima neznam naziv ali se mogu pronaci i poslusati. </para><para>Zy muziku ide i kolo, i to je jedina stvar koju znam da radim, i to prilicno dobro. Zato uvijek kada cujem vlasko kolo, a neko u mom drustvu zna da ga igra, odmah predlazem da zaigramo.</para><para>KULINARSTVO</para><para>Iako je prva pomisa kada se spomenu Vlasi magija, kultura mog naroda je veoma bogata i raznolika. Magija iako njen sastavni dio ipa je samo jedna kockica u mozaiku, moje kulture i trdicije. veliki dio zauzima i hrana. Sirevi su nasa specijalnost. Ako biste ikada probali neko Vlasko jelo, trazili biste da vam ga ponovo napravim. </para><para>Za Vlasku hranu se kaze da je zdrava hrana. U njoj se preplicu priroda, obicaji za pripremanje hrane, ponasanje za trpezom, stari recepti. </para><para>Tradicionalni recepti Vlaha su ekonomicni, pripremaju se od namirnica koje su na dohvat ruke. Meso ima sporednu ulogu, vazni su zelje, koprive, vinov list, sremus, luk. Za njihovu pripremu nijesu potrebni sati stajanja pored sporeta, ali su potrebni ljubav i posvecenost. </para><para>Njihova cudna imena kao sto je lapce dji bou, krpendeda, borondeu, kao da su izasli iz legendi o Baba Kaju, ili o sumskoj vili Murna Panduri ili iz antickog trajanovog vremena. </para><para>Pun dozivljaj Vlaha ne moze biti kompletan, a da se ne probaju nasi zdravi specijaliteti, da se ne upoznaju nasi pastiri i nas cuveni vlaski sir, i da se uz zvuke frule, i izvornih vlaskih pjesama, probaju belmuz, pasulj sa zeljem i kajmakom, salata od sremusa, ajmokac, proja, kacamak, paprike punjene sa orasima, pogacu ispod saca, sarma u vinovom listu. </para><para>Iz ovoga se vidi da su  gastronomija, kulturna bastina, zastita zivotne sredine, tako povezani da cine jednu cjelinu, koju sa ponosom mozemo da pokazemo svim ljudima. </para><para>Prava trdicionalna predjela Vlaha su proja kacamak, kao i salate od sumskih biljaka (maslacak, sremus), pecuraka, Kao i razna variva i pite. </para><para>U nastavku cu vam prenijeti dva recepta nasih vlaskih jela. ako vam se budu dopali, to je jos jedan plus tradiciji mog naroda.</para><para>Zumjera</para><para>Potrbni sastojci</para><para>svinjska mast, kukuruzno brasno, so vruce vode</para><para>Priprema</para><para>Mast zagrijati, dodati kukuruzno brasno, pa uprziti. Postapeno dodavati vruce vode, stalno mijesajuci. Kada se zgusne, posoliti po ukusu. Ovo jelo se posluzuje uz tusiju</para><para>Belmuz</para><para>Sastojci</para><para>mlijeko, so, stari sir, kukuruzno brasno</para><para>Priprema</para><para>Prokuvati mlijeko i so. Dodati sir, pa mijesati da se otopi. Dodavati kukuruzno brasno, stalno mijesajuci, da se zgusne i ukuva. </para><para>Kao sto vidite jela su veoma jednostavna i brza. Isto  tako ste primjetili da nema mjera, jer su nase stare bake, naucile da ga spremaju od oka. Tako sam ga naucila i ja. Sladecom prilikom kada napravim neko od ovih jela mjericu sastojke, da bih vam priblizila nacin spremanja nasih starih jela. Posebno bi bio moj veliki uspjeh kada bih neku mladu kuvaricu, naucila nasoj tradiciji.</para><para>Na kraju nadam se da sam vam bar malo priblizila, moj narod njihovu i moju tradiciju obicaje i kulturu..Sledecom prilikom mozda vam priblizim moje selo odakle poticem i moju porodicu. Ali to cemo drugom prilikom. Onama se mnogo toga moze nauziti.</para>

VLASI

Sladoled torta

<para>Cajanke ko nas nijesu popularne. Nasi ljudi sa balkana se uglavnom okuplaju uz solju kafe ili casicu pica. Uz caj kod nas je okupljana veoma malo. pitamo se zbog cega. to je zato sto mi caj povezujemo samo sa bolescu. Pijemo caj kad smo prehladjeni ili nas nesto muci. Ali caj je mnogo vise od toga. </para><para>CAJ ZA DRUZENJE</para><para>Uz caj je veoma lijepo druzenje. Trenutak kada se na sto iznese mirisni topli napitak, posluzen u porcelanskim soljicama, na stolu tanjir lijepih i ukusnih kolacica, a za stolom se okupile prijateljice koje se druze. Nezaboravno. </para><para>Postoje pravila za druzenje uz caj, od toga kada treba doci, ni mnogo ranije, ali ni da se kasni. Isto tako se vodi racuna kako se drzi soljica, kako se jedu kolacici ili sendvici. Ali to je za visoke cajanke. </para><para>Ove nase neka budu opustenije, bliskije. Tako cemo vise uzivati u caju kao napitku, ali i nasem druzenju. Jos ako je vrijeme lijepo, pa se caj posluzi napolju na terasi ili u basti, ugodje je jos bolji.</para><para>Neka nam druzenje uz caj postane sve cesce. Em je zdravije, em je ukusnije.</para><para>Pozovite prijatelje kod sebe na caj, pomozite im da prihvate ovaj napitak kao sredstvo lijepog druzenja, a ne samo da o njemu mislimo kada nam je potreban, vec da ga koristimo svakog dana. </para>

CAJANKE

<para>Bosiljak  ocimum basilicum je visegodisnja zeljasta biljka porijeklom iz Indije. Ima djelovanje kao zalfija, maticnjak i nana, To je aromaticna biljka, prijatnog mirisa. puno se koristi u kuhinji, kao nezaobilazni zacin mnogih jela. bez njega su nezamislive supe, corbe, paste, kao i legendarni pesto djenoveze. Isto tako je vjekovima poznat u narodnoj medicini kao lijek za mnoga oboljenja. </para><para>BOSILJAK U KUHINJI</para><para>Bosiljak jelima daje slatkast ukus. U sirovom stanju je odlican kao salata, a u susenom se koristi za supe, corbe, jela od povrca, jela od paradajza, raznim zapecenim jelima, soseve, prelive, marinade. Dobro se slaze sa crnim i bijelim likom, biberom.. U jela se dodaje pred sam kraj, jer mu je ukus tad izrazeniji. Ja u svoja jela cesto dodam po malo bosiljka, jer im daje prefinjen i bogat ukus i miris. Naravno mora se voditi racuna o kolicini, jer tada jelo gubi svoju draz. </para><para>BOSILJKA U NARODNOJ MEDICINI</para><para>Bosiljak je odavnina poznat kao lijek u narodnoj medicini. Za upotrbu u lekovite svrhe, bere se pred samo cvjetanje, jer tada sadrzi najvise etericnih ulja( cvjete od kraja juna do septembra), a moze se brati i u samom cvvetanju, ali po jakom popodnevnom suncu. sjece se odmah iznad zemlje, a mogu se brati i poijedinacni listici. Bere se najvise dva puta i to krajem jula, i u septembru. prvo branje je najbolje, jer daje najkvalitetnujie listove. </para><para>Susi se vezan u snopice, u hladovini zasticen od direktnog svjetla. Ako se suse samo listovi, onda se poredjaju na cist papir koji se stavi na drvenu resetku.. Suseni bosiljak se cuva u papirnim, dobro zatvorenim kesama, na suvom mjestu.</para><para>Listovi bosiljka su bogati vitaminima K, A, C, kao ifolnom kisjelinom. U trgovima sadrzi i sve ostale vitamine osim B12.</para><para>Tradicionalno u narodnoj medicini se koristi nkao caj ili tinktura, za ublazavanje raznih tegoba.</para><para>CAJ OD BOSILJKA</para><para>Za pripremanje caja se koriste suseni cvjetovi, listovi, i njezni gornji djelovi biljke. Djelovi biljke jedna cajna kasicica se prelije sa 2dl. prokljucale vode. Poklopi se i ostavi da stoji desetak minuta. Pije se u malim kolicinam nekoliko puta na dan.</para><para>KOD KOJI TEGOBA POMAZE BOSILJAK</para><para>Bosiljak se koristi za ublazavanje raznih tegoba kao sto su: depresija, povecanje apetita, raznih crijevnih tegoba, upale mokracnih pueva, upale sinusa, jaca koncetraciju, smirenje glavobolja i migrene. U kombinaciji sa medom je odlican za prehladu, kasalj i povisenu tjelesnu temperaturu. Isto tako se koristi za ispirabje usne duplje kod afti, upale desni grlobolje i promuklosti.</para><para>u kombinaciji sa jednakim djelovima listove breze upotrebljava se kao odlicno sredstvo protiv upale bubrega.</para><para>Tinktura od bosiljka se koristi kao oblog protiv osipa, dezifekciju rana i uboda insekata.</para><para>Gledajuci sve njegove blagodjeti zaista mu pristae i naziv KRALJVSKA BILJKA</para>

Bosiljak

Ruska salata na moj nacin

Beze torta sa sirom

Cufice iz rerne

cuftice iz rerne

Engleske przenice

Zuta reforma

Madjarske snicle

Bijela ljesnjak torta

<para>
 Doslo je proljece, a sa njim i lijepi topli dani. Sve se probudilo iz zimske utrnulosti. Biljke zivotinje, ali i mi ljudi. Vise vremena provodimo napolju u setnji po prirodi. To je prilika da pronadjemo novu ljubav. Mozda to nece biti ljubav kakvu ocekujemo da cemo pronaci. Mozda ce to biti ljubav kakvu nijesmo ni sanjali, da cemo je imati. U ovo vrijeme svi mi pronadjemo nesto u sta cemo se zaljubiti. To moze biti neki privlacan muskarac, ali i ne mora. Ljubav u nama moze probuditi ama bas sve. Mozema dok setamo gradom da vidimo neku lijepo odjevenu zenu i da u tom trnutku primjetimo neki detalj na njoj koji ce nam probuditi interesovanje za modu, sminku, frizuru, pa da pozelimo da i mi o tome nesto naucimo. Mozda cemo u parku ili sumi ugledati neki linje cvijet ili biljku, pa da zavolimo svijet prirode. Nekad ce nas prelijepa pjesma neke male pticice, zainteresovati da saznamo nesto vise o njoj. Mogucnosti su ogromne. Samo trebamo biti u pravom trenutki i na pavom mjestu, a ostalo ce vec doci samo. Zaro odvijite vrijeme za setnju, odvojite se od kompjutera, telefona, tableta. Izadjite napolje, oslusnite prirodu, i ko zna mozda bas u vama probudi novog slikara, fotografa, mozda neka mlada djevojka, koja njie ni svjesna toga postane nas nov kuvar, poslasticar, a mozda i nadje i onu pravu, istinsku ljubav svog zivota. Proljece i ljubav.....to je neraskidiva veza koja povezuje sve nas!
 </para>